BOSNA I HERCEGOVINA
BRČKO DISTRIKT BOSNE I HERCEGOVINE
OSNOVNI SUD BRČKO DISTRIKTA BiH
Broj: 96 0 U 159898 23 U
Brčko, 26.07.2024.godine
U IME BRČKO DISTRIKTA BOSNE I HERCEGOVINE!
Osnovni sud Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, po sudiji Azapović Mireli, u upravnom sporu tužitelja E.M. iz B., ul. …, zastupanog po punomoćniku Šadić Ibrahimu, advokatu iz Brčkog, protiv tužene Komisije-Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa Brčko distrikta BiH, zastupane po Pravobraniteljstvu Brčko distrikta BiH, radi poništenja rješenja tužene broj predmeta: UP-I-KSI-09-03/22 od 17.11.2023.godine, van ročišta, dana 26.07.2024.godine, donio je
P R E S U D U
Tužba se ODBIJA, u cijelosti, kao neosnovana.
O b r a z l o ž e n j e
Tužitelj je, posredstvom punomoćnika, ovom sudu dana 29.11.2023.godine podnio tužbu protiv tužene Komisije-Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, radi poništenja rješenja tužene broj predmeta: UP-I-KSI-09-03/22 od 17.11.2023.godine, kojim se utvrđuje da je tužitelj obavljanjem funkcije zastupnika u Skupštini Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, u periodu od 13.04.2021.godine do 12.05.2022.godine, zbog toga što je u isto vrijeme član uže porodice, majka nosioca javne funkcije, bila član organa upravljanja u pravnom licu osnovanom od strane Brčko distrikta BiH, postupio protivno odredbama člana 5. stav 5. i stav 8. Zakona o sprečavanju sukoba interesa u institucijama Brčko distrikta BiH, te mu se istim rješenjem izriče novčana sankcija u iznosu od 1.000,00 KM. Tužbu izjavljuje zbog razloga navedenih u članu 10. stav 1. tačke 1) i 3) Zakona o upravnim sporovima Brčko distrikta BiH. U tužbi navodi da tužena nije postupila po uputama i pravnom shvatanju iz presude Apelacionog suda Brčko distrikta BiH broj: 96 0 U 149371 23 Už od 26.09.2023.godine, a rješenje u istoj pravnoj stvari je već jednom poništeno, a odnosi se na rješenje Komisije-Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa broj predmeta: UP-I-KSI-09-03/22 od 19.07.2022.godine. Dalje navodi da je pobijano rješenje datirano sa danom 17.11.2023.godine, a u dispozitivu rješenja se utvrđuje povreda u periodu od 13.04.2021.godine do 12.05.2022.godine, da u rješenju tužene kao drugostepenog organa nema razloga o odlučnim činjenicama da bi se moglo ispitati kao pravilno i zakonito, da je tužena proizvoljno primijenila materijalno i procesno pravo, te da na zapisniku nije omogućeno provođenje dokaza, što je svjesno i namjerno sprečavanje dokazivanja. Smatra da je pored svih procesnih nezakonitosti, tužena pogrešno tumačila i primijenila odredbu člana 5. stav 8. i stav 5. Zakona o sprečevanju sukoba interesa u institucijama Brčko distrikta BiH, te da naročito nije jasno jezičko, ciljno i logičko tumačenje da li se termin nespojivost odnosi na bilo koju instituciju u Bosni i Hercegovini ili se odnosi na instituciju u kojoj je zaposlen nosilac javne funkcije i član uže porodice, što je jedna jezička i logička nepreciznost zakona, koja pravna situacija se može uvijek otkloniti izuzećem od postupanja, kako bi se zaštitila neovisnost u radu, a ne mora se uvijek sukob interesa otkloniti ostavkom. Takođe navodi da mu tužena nije omogućila da se provode dokazi čime je prekršeno načelo materijalne istine, a zbog ovog formalnog nedostatka je pobijano rješenje pravno neodrživo i mora se ukinuti. Nije sporna činjenica da je E.M. zastupnik u Skupštini Brčko distrikta BiH od 30.12.2020.godine. Isto tako, nije sporna činjenica da je V.M. bila član Upravnog odbora, imenovana Odlukom o imenovanju članova Upravnog odbora Javne zdravstvene ustanove ''Zdravstveni centar Brčko'' Brčko distrikt BiH od 30.03.2021.godine te da je dana 12.05.2022.godine podnijela ostavku. U dispozitivu pobijanog rješenja je utvrđena povreda zakona za period od 13.04.2021.godine do 12.05.2022.godine. S tim u vezi, tužitelj ukazuje da je Zakon o sprečavanju sukoba interesa u institucijama Brčko distrikta BiH stupio na pravnu snagu
nakon proteka vacatio legis odnosno osmog dana od dana objavljivanja Zakona u Službenom glasniku Brčko distrikta BiH a to je 10.04.2021.godine. Prema tome, nosioci javne funkcije su imenovani na funkciju prije stupanja na pravnu snagu zakona i ne može se retroaktivno primijeniti. Ističe da je Komisija za odlučivanje o sukobu interesa svojim postupanjem, ignorisanjem i proizvoljnom primjenom zakona izvršila povredu člana 47. i člana 48. Zakona o sprečavanju sukoba interesa u institucijama Brčko distrikta BiH, uzevši u obzir da je navedenim prelaznim i završnim odredbama zakona jasno propisana primjena Zakona, odnosno da se Zakon o sprečavanju sukoba interesa primjenjuje od dana proteka vacatio legis, u konkretnom slučaju od 10.04.2021.godine, te da se istim danom, odnosno danom stupanja na snagu ovog zakona, stavlja van snage Zakon o sukobu interesa u institucijama Brčko distrikta Bosne i Hercegovine (''Službeni glasnik Brčko distrikta BiH'' brojevi: 47/08, 43/08, 3/15 i 13/19). Uzevši u obzir osnovna pravna načela i pravne principe, to jeste da pravni propis nema pravnu snagu do momenta stupanja na snagu, ističe da Zakon o sprečavanju sukoba interesa u institucijama Brčko distrikta BiH u konkretnom slučaju dana 30.03.2021.godine nije bio primjenjiv, niti je imao pravnu snagu, niti se moglo postupati po navedenom pravnom propisu, što dalje znači da je ova oblast u tom momentu bila propisana drugim zakonom, a po kojem Komisija ne postupa. Smatra da je u ovom slučaju došlo do retroaktivne primjene zakona, a osnovno pravno načelo je zabrana retroaktivne primjene propisa, što je propisano članom 39. stav 2. Statuta Brčko distrikta BiH. Dakle, u vrijeme odlučivanja odnosno donošenja rješenja primjenjuje se važeći zakon (na pravnoj snazi) i utvrđuju činjenice (član uže porodice podnio ostavku 12.05.2022.godine, a rješenje od 17.11.2023.godine), što ukazuje nakon uputama drugostepenog suda na moguće svjesno i namjerno prekoračenje ovlaštenjem ovakvog nezakonitog rješenja. U smislu člana 5. stav 7. Zakona o sprečavanju sukoba interesa propisano je da je u roku od 3 dana od dana preuzimanja javne funkcije, potrebno dati ostavku. S obzirom da u roku od 3 dana od 30.03.2021.godine tekst zakona nije bio objavljen u javnim sredstvima informisanja, kao ni u Službenom glasniku Brčko distrikta BiH, u konkretnom slučaju fizička lica na koja se zakon odnosi niti su znala, niti su mogla znati, niti su bila obavezna da znaju za zakonske propise u budućnosti, koji nisu čak došli ni do objave, a posebno ne do stupanja na snagu, kao zadnjih faza usvajanja i djelovanja pravnih akata. Ističe da ovakvim postupanjem tužena svjesno proizvoljno primjenjuje materijalno pravo, krši osnovna ljudska prava garantovana Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, Ustavom BiH i Statutom Brčko distrikta BiH, jedno od osnovnih pravnih načela zabrane retroaktivne primjene propisa, a vremensko važenje zakona podrazumijeva primjenu samo važećih propisa. Takođe ističe da u pobijanom pravnom aktu iznesene tvrdnje nisu provjerene na zakonit način, da je u pobijanom upravnom aktu sve suprotno osnovnim načelima upravnog postupka (načelo materijalne istine, načelo saslušanja stranke, načelo dvostepenosti), što ukazuje na pravni zaključak da faktički nije imao pravo na djelotvoran pravni lijek u smislu člana 13. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Što se tiče izrečene sankcije u vidu novčane kazne od 1.000,00 KM, ističe da je to posebno nezakonito pitanje, naročito u vrijeme donošenja rješenja dana 17.11.2023.godine, a za visinu nema bilo kakvih razloga o odlučnim činjenicama, na osnovu kojih parametara utemeljenih u zakonu je odmjerena sankcija u ovom iznosu. Smatra da tužena posebno zanemaruje činjenicu da je zastupnik u Skupštini Brčko distrikta BiH, zbog čega ovakvo postupanje nije u skladu sa članom 7. Zakona o poslanicima Skupštine Brčko distrikta BiH. S ciljem zaštite integriteta funkcije i lica koja obavljaju dužnost izabranog zvaničnika, nosioca izvršnih dužnosti i savjetnika u toku postupka, zabranjeno je objavljivati podatke koji se ne mogu objavljivati na osnovu zakonskih propisa o zaštiti tajnih i ličnih podataka u skladu sa članom 4. Pravila o vođenju postupka iz oblasti Zakona o sprečavanju sukoba interesa Centralne izborne komisije. U cilju boljeg razjašnjena spornih činjenica, uvažavajući da tužena dva puta donosi isto rješenje na osnovu istih činjenica, svjesno izbjegava postupiti po uputama suda i proizvoljno tumači propise, predlaže da se otvori usmena rasprava pred sudom u skladu sa članom 27. u vezi sa članom 20. stav 2. Zakona o upravnim sporovima Brčko distrikta BiH. Radi svega navedenog, predlaže sudu da donese presudu kojom se tužba uvažava, poništava se rješenje Komisije-Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa broj predmeta: UP-I-KSI-09-03/22 od 17.11.2023.godine, te se predmet vraća na ponovno odlučivanje ili da sud poništi osporeni upravni akt i sam riješi upravnu stvar presudom, u sporu pune jurisdikcije. Naknadu troškova upravnog spora je tražio.
U odgovoru na tužbu Pravobranilaštvo Brčko distrikta BiH u cijelosti osporava osnovanost tužbe i postavljenog tužbenog zahtjeva i predlaže da se tužbeni zahtjev tužitelja odbije u cijelosti kao neosnovan, navodeći da je rješenje Komisije/Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa Brčko distrikta BiH broj: UP-I-KSI-09-03/22 od 17.11.2023.godine, čije poništenje tužitelj traži, zakonito i pravilno. Naime, u ponovnom postupku, Komisija je donijela pobijano rješenje od 17.11.2023.godine, a uvažavajući navode iz presuda nadležnih sudova Brčko distrikta BiH, u pogledu činjenice da se Zakon nije mogao primjenjivati prije 10.04.2021.godine. Pobijanim rješenjem od 17.11.2023.godine Komisija je utvrdila da je tužitelj, obavljanjem funkcije zastupnika u Skupštini Brčko distrikta Bosne i Hercegovine u periodu od 13.04.2021.godine do 12.05.2022.godine, postupio protivno odredbama člana 5. stav 5. i 8. Zakona o sprečavanju sukoba interesa u institucijama Brčko distrikta BiH (iz razloga što je u isto vrijeme član uže porodice, majka nosioca javne funkcije, bila član organa upravljanja u pravnom licu osnovanom od strane Brčko distrikta BiH), te je za učinjeno kršenje odredaba Zakona o sprečavanju sukoba interesa u institucijama Brčko distrikta BiH u navedenom periodu tužitelju, shodno članu 39. Zakona o sprečavanju sukoba interesa u institucijama Brčko distrikta BiH, izrečena novčana sankcija u iznosu od 1.000,00 KM. Smatra da je ovakvo rješenje pravilno i zakonito, odnosno da je Komisija u cijelosti postupila po uputama iz odluka nadležnih sudova. Ovo stoga što je Zakon o sprečavanju sukoba interesa u institucijama Brčko distrikta BiH objavljen 02.04.2021.godine i isti je stupio na snagu 10.04.2021.godine, odnosno 8 dana od dana objave u Službenom glasniku Brčko distrikta BiH, kako propisuje član 48. Zakona, pa je imajući u vidu navedeno Komisija ostavila i period od 3 dana u kojem je nositelj javne funkcije trebao podnijeti ostavku, kako bi otklonio nespojivost funkcija (veza sa članom 5. Zakona), obzirom da do momenta stupanja na pravnu snagu Zakona, nositelji javnih funkcija nisu mogli znati sadržaj odredaba Zakona. Takođe smatra da u rješenju broj: UP-I-KSI-09-03/22 od 17.11.2023.godine ne postoji retroaktivna primjena Zakona, jer protivno pravnom poretku bilo bi neprimjenjivanje odredaba Zakona na nosioce javne funkcije, koji su imenovani prije stupanja na snagu Zakona, jer bi oni takvim tumačenjem bili izuzeti od primjene Zakona za cijeli period na koji su imenovani, odnosno tokom četiri, pet ili sedam godina, zavisno od trajanja mandata. Apelacioni sud Brčko distrikta BiH je posebno ukazivao na činjenicu da se ne primjenjuju odredbe Zakona na period prije 10.04.2021.godine, a nikako za izuzimanje nosilaca javne funkcije odnosno ne primjenivanja odredaba Zakona, na one koji su imenovani prije samog stupanja Zakona na snagu, a povredu odredaba Zakona odnosno sukob interesa vrše od stupanja zakona na snagu i tokom cijelog perioda trajanja mandata. S tim u vezi, Komisija je i postupila shodno uputama suda, te je na pravilan način primjenila odredbe čl. 37. Zakona i tužitelju je ostavljena mogućnost pokretanja upravnog spora, tako da je tužitelju omogućeno pravo na pravni lijek, te ne postoji kršenje odredaba člana 13. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, kako to navodi tužitelj. Imajući u vidu navedeno ističe da su neosnovani navodi tužitelja kojima tvrdi da Komisija nije postupila u skladu sa uputama i pravnim shvatanjem Apelacionog suda Brčko distrikta BiH, kao i navoda u pogledu datiranja pobijanog rješenja i perioda za koji se utvrđuje povreda. Takođe ističe da su neosnovani navodi tužitelja koji se odnose na pogrešno tumačenje ''nespojivosti'' funkcija u pogledu istovremenog obavljanja javne funkcije članova uže porodice, te da se po navodima tužitelja iz tužbe u situacijama sukoba interesa uz primjenu instituta izuzeća od postupanja može otkloniti nespojivost, te bi se time zaštitila nezavisnost u radu, kao i da se ne mora uvijek sukob interesa otkloniti ostavkom. Ovo stoga jer član 5. stav 5. Zakona propisuje da je ''članstvo u organima upravljanja, nadzora i rukovođenja u pravnim licima, koja su osnovana od strane organa i institucija na bilo kojem nivou vlasti u BiH, nespojivo s obavljanjem javne funkcije'', dok stav 8. člana 5. Zakona propisuje da je ''obavljanje javne funkcije nespojivo, ako je član uže porodice nosioca javne funkcije, član organa iz stava 5. člana 5. Zakona''. Stav 7. člana 5. Zakona propisuje isključivo podnošenje ostavke jer ''nosilac javne funkcije podnosi ostavku na svaku od nespojivih i nedozvoljenih funkcija, najkasnije u roku od tri dana od dana preuzimanja javne funkcije'', a nikako mogućnost izuzeća, kako u tužbi navodi tužitelj. Institut izuzeća shodno članu 11. Zakona može se primijeniti u sasvim drugoj situaciji, a nikako pri povredi odredaba člana 5. Zakona (nespojivost). U postupku utvrđivanja postojanja povrede odredaba Zakona, utvrđena je činjenica da je Odlukom Centralne izborne komisije o prestanku mandata i dodjeli mandata sljedećem kvalificiranom kandidatu, broj: 06-1-07-1-1660/20 od 30.12.2020.godine imenovan E.M. za zastupnika u Skupštini Brčko distrikta BiH, na mandat od 4 godine; da je Odlukom o imenovanju članova Upravnog odbora JZU ''Zdravstveni centar Brčko'' Brčko distrikt BiH, broj: 05-000081/21 (01.1-1413EK-015/21) od 30.03.2021.godine imenovana Velida Mrkaljević za člana Upravnog odbora JZU ''Zdravstveni centar Brčko'' Brčko distrikt BiH, na mandat od 4 godine; da je Izvodom iz Matične knjige rođenih, broj: 12-000002-317/22 od 08.06.2022.godine, jasno da je V.M. majka E.M., te da je Javna zdravstvena ustanova ''Zdravstveni centar Brčko'' osnovana od strane Distrikta u skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti Brčko distrikta BiH (''Službeni glasnik Brčko distrikta Bosne i Hercegovine'', broj: 38/11, 9/13, 27/14, 3/15, 34/19 i 16/20), Odlukom o osnivanju Javne zdravstvene ustanove ''Zdravstveni centar Brčko'' Brčko distrikt Bosne i Hercegovine Skupštine Brčko distrikta BiH broj: 01-02-574/12 od 27.06.2012.godine, pravno lice koje je osnovao distrikt, što uostalom definiše i član 2. tačka l) Zakona. Nadalje, u pogledu navoda tužitelja koji se odnose na povredu procesnih odredaba, odnosno da mu nije omogućeno saslušanje i izvođenje dokaza u postupku, smatra da su isti neosnovani. Naime u ponovnom postupku dana 10.11.2023.godine E.M. saslušan je u svojstvu stranke, te mu je ponovno data mogućnost da se izjasni o svim okolnostima vezano za povrede odredaba zakona i naravno dostavljanje dokaza, obzirom da je predmet vraćen na ponovno odlučivanje, kao uostalom i tokom cijelog postupka (izjašnjenje, tužbe na pravne akte Komisije), a kao činjenica da tužitelj pri saslušanju nije priložio nikakve dokaze, niti je imao i htio ništa reći, osim da Komisija postupi po presudama Osnovnog i Apelacionog suda, te da nije bio u sukobu interesa, onda povredi procesnih odredaba na kojima tužitelj insistira, nema mjesta. Također su neosnovani navodi tužitelja u pogledu izricanja visine novčane kazne i to iz razloga što je visina utvrđena shodno odredbi člana 39. Zakona, a da su prethodno na pravilan način utvrđene i uzete u obzir sve odlučujuće činjenice. Predložila je sudu da tužbeni zahtjev tužitelja odbije u cijelosti kao neosnovan. Naknadu troškova upravnog spora nije tražila.
Nakon što je razmotrio navode iz tužbe i odgovora na tužbu, te cjelokupnu dokumentaciju priloženu u spis, sud je odlučio kao u izreci ove presude, iz sljedećih razloga:
Rješenjem Komisije-Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa Brčko distrikta BiH broj predmeta: UP-I-KSI-09-03/22 od 17.11.2023.godine se utvrđuje da je E.M. iz Brčkog (ovdje tužitelj), obavljanjem funkcije zastupnika u Skupštini Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, u periodu od 13.04.2021.godine do 12.05.2022.godine, zbog toga što je u isto vrijeme član uže porodice, majka nosioca javne funkcije, bila član organa upravljanja u pravnom licu osnovanom od strane Brčko distrikta BiH, postupio protivno odredbama člana 5. stav 5. i stav 8. Zakona o sprečavanju sukoba interesa u institucijama Brčko distrikta BiH (stav 1. izreke) te mu se za učinjeno kršenje odredaba Zakona o sprečavanju sukoba interesa u institucijama Brčko distrikta BiH u navedenom periodu, shodno članu 39. Zakona o sprečavanju sukoba interesa u institucijama Brčko distrikta BiH izriče novčana sankcija u iznosu od 1.000,00 KM, koju je imenovani dužan uplatiti na račun i u korist Budžeta Brčko distrikta BiH, račun primaoca …, vrsta prihoda …-novčane kazne i troškovi postupka, budžetska organizacija …, u roku od 15 dana od dana dostave rješenja, pod prijetnjom prinudnog izvršenja, te da dostavi dokaz o uplati novčane kazne u prostorije Komisije za odlučivanje o sukobu interesa (stav 2. izreke). U obrazloženju svog rješenja je navela da je primjenom zakonskih odredaba na utvrđeno činjenično stanje ocijenjeno da je u konkretnom slučaju učinjena povreda člana 5. stav 5. i 8. Zakona o sprečavanju sukoba interesa u institucijama Brčko distrikta BiH u periodu od 13.04.2021.godine do 12.05.2022.godine.
Razmotrivši navode iz tužbe i odgovora na tužbu te provedeni upravni postupak, koji je prethodio ovoj tužbi, sud je u potpunosti prihvatio obrazloženje rješenja Komisije za odlučivanje o sukobu interesa Brčko distrikta BiH broj predmeta: UP-I-KSI-09-03/22 od 17.11.2023.godine, nalazeći da je osporeno rješenje doneseno na osnovu potpuno i pravilno utvrđenog činjeničnog stanja i pravilne primjene materijalnog prava te da je tužena u obrazloženju osporenog rješenja dala valjane, pravno osnovane i argumentovane razloge za donošenje svoje odluke, pa ih sud kao takve u cjelosti i prihvata i podržava. Po ocjeni ovog suda, tužena je, u zakonom propisanom postupku, pravilno utvrdila postojanje povrede odredaba člana 5. stav 5. i 8. Zakona o sprečavanju sukoba interesa u institucijama Brčko distrikta BiH, te na osnovu odredaba člana 25. i 32. Zakona o sprečavanju sukoba interesa u institucijama Brčko distrikta BiH donijela osporeno rješenje.
Odredbom člana 24. stav 1. i 2. Zakona o sprečavanju sukoba interesa u institucijama Brčko distrikta Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik Brčko distrikta BiH» broj: 04/21) propisano je da je za provođenje ovog zakona nadležna Komisija kao stalno, nezavisno i samostalno tijelo, koje obavlja poslove iz nadležnosti propisane ovim zakonom. Odredbom člana 25. stav 1. tačka a) istog zakona propisano je da Komisija provodi nepristrasan, odgovoran i objektivan postupak za utvrđivanje postojanja sukoba interesa u pojedinačnim slučajevima, po prijavi ili po službenoj dužnosti i preduzima mjere za sprečavanje sukoba interesa te izriče sankcije, u slučaju povreda odredaba ovog zakona.
Odredbom člana 2. tačka b) istog Zakona propisano je da je ''javna funkcija'' funkcija izabranog ili imenovanog lica u organima i institucijama Distrikta, u pravnim licima koje osniva Distrikt kao i u pravnim licima kojima je povjereno vršenje javnog ovlaštenja i lica koje je imenovano, odnosno na čiji izbor ili imenovanje saglasnost daje Skupština Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, odnosno Vlada Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, ukoliko drugim zakonom nije drugačije propisano. Odredbom člana 2. tačka c) istog Zakona propisano je da je ''nosilac javne funkcije'' izabrano ili imenovano lice u organima i institucijama Distrikta, u pravnim licima koje osniva Distrikt kao i u pravnim licima kojima je povjereno vršenje javnog ovlaštenja i lice koje je imenovano, odnosno na čiji izbor ili imenovanje saglasnost daje Skupština, odnosno Vlada, ukoliko drugim zakonom nije drugačije propisano. A odredbom člana 2. tačka f) istog Zakona propisano je da je ''član uže porodice'' bračni i vanbračni drug, usvojitelj, usvojenik, dijete, majka i otac nosioca javne funkcije, odnosno lice prema kome nosilac javne funkcije ima zakonsku obavezu izdržavanja.
Odredbom člana 5. stav 5. istog Zakona propisano je da je članstvo u organima upravljanja, nadzora i rukovođenja u pravnim licima koja su osnovana od strane organa i institucija na bilo kojem nivou vlasti u BiH, nespojivo s obavljanjem javne funkcije. Odredbom člana 5. stav 7. istog Zakona propisano je da nosilac javne funkcije podnosi ostavku na svaku od nespojivih i nedozvoljenih funkcija najkasnije u roku od tri dana od dana preuzimanja javne funkcije. A odredbom člana 5. stav 8. istog Zakona propisano je da je obavljanje javne funkcije nespojivo ako je član uže porodice nosioca javne funkcije član organa iz stava 5. ovog člana.
U konkretnom slučaju, tužena je kao nesporno utvrdila da je pozicija zastupnika u Skupštini Brčko distrikta BiH javna funkcija shodno članu 2. tačka b) Zakona o sprečavanju sukoba interesa u institucijama Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, da je V.M., majka nosioca javne funkcije, takođe nosilac javne funkcije kao član Upravnog odbora JZU ''Zdravstveni centar Brčko'' Brčko dana 12.05.2022.godine podnijela ostavku na mjesto člana Upravnog odbora JZU ''Zdravstveni centar Brčko'' Brčko distrikt BiH iz reda državnih službenika zaposlenih u organima uprave i dostavila Komisiji obavijest o podnošenju ostavke, te je pravilno ocijenila da je u konkretnom slučaju učinjena povreda člana 5. stav 5. i 8. Zakona o sprečavanju sukoba interesa u institucijama Brčko distrikta BiH u periodu od 13.04.2021.godine do 12.05.2022.godine, imajući u vidu da je Zakon o sprečavanju sukoba interesa u institucijama Brčko distrikta Bosne i Hercegovine dana 02.04.2021.godine objavljen u ''Službenom glasniku Brčko distrikta BiH'', u broju 8, slijedom čega je isti stupio na snagu dana 10.04.2021.godine te je Komisija ostavila i period od 3 dana u kojem je nositelj javne funkcije trebao podnijeti ostavku, kako bi otklonio nespojivost funkcija.
Suprotno navodima tužitelja, po ocjeni ovog suda, tužena je u konkretnom slučaju postupila po uputama i pravnom shvatanju iz presude Apelacionog suda Brčko distrikta BiH broj: 96 0 U 149371 23 Už od 26.09.2023.godine, u kojoj je posebno ukazano da dan stupanja na pravnu snagu zakona, što je dan početka njegove primjene u konkretnom slučaju, ima značenje da se odredbe zakona primjenjuju na činjenično stanje postojeće najranije na taj datum ili činjenično stanje nastalo za ubuduće, za vrijeme važenja zakona, zbog čega nema mjesta njegovoj primjeni na dešavanja čija se kronologija odvijala prije 10. travnja 2021.godine. Navodi tužitelja koji se odnose na pogrešno tumačenje ''nespojivosti'' funkcija, u pogledu istovremenog obavljanja javne funkcije članova uže porodice, da se u situacijama sukoba interesa uz primjenu instituta izuzeća od postupanja može otkloniti nespojivost, te da se ne mora uvijek sukob interesa otkloniti ostavkom su takođe neosnovani. Ovo stoga što član 5. stav 5. Zakona o sprečavanju sukoba interesa u institucijama Brčko distrikta BiH propisuje da je članstvo u organima upravljanja, nadzora i rukovođenja u pravnim licima koja su osnovana od strane organa i institucija na bilo kojem nivou vlasti u BiH, nespojivo s obavljanjem javne funkcije, član 5. stav 8. propisuje da je obavljanje javne funkcije nespojivo ako je član uže porodice nosioca javne funkcije član organa iz stava 5. ovog člana, a član 5. stav 7. propisuje da nosilac javne funkcije podnosi ostavku na svaku od nespojivih i nedozvoljenih funkcija najkasnije u roku od tri dana od dana preuzimanja javne funkcije, dok se institut izuzeća shodno članu 11. (Zabrana djelovanja u slučaju sukoba interesa) primjenjuje u sasvim drugoj situaciji, a nikako pri povredi odredaba člana 5. zakona (Nespojivost). Tužitelj takođe neosnovano u tužbi ističe da mu nije omogućeno saslušanje i izvođenje dokaza u postupku, budući je tužitelj dana 10.11.2023.godine saslušan u svojstvu stranke, te mu je ponovo data mogućnost da se izjasni o svim okolnostima vezanim za povrede odredaba člana 5. Zakona o sprečavanju sukoba interesa u institucijama Brčko distrikta BiH, a tužitelj tom prilikom nije predložio izvođenje nikakvih dokaza već je samo sugerisao Komisiji da postupi po presudama Osnovnog i Apelacionog suda. Navodi tužitelja u pogledu visine novčane kazne su takođe neosnovani iz razloga što je visina utvrđena u skladu sa odredbom člana 39. stav 1. tačka a) Zakona o sprečavanju sukoba interesa u institucijama Brčko distrikta BiH, a u obrazloženju osporenog rješenja tužene su dati razlozi o odlučnim činjenicama za visinu kazne (da je Komisija vodila računa o težini i posljedici povrede Zakona, kao i okolnosti da se radi o prvoj povredi odredaba Zakona od strane nosioca javne funkcije, da je cijenila njegovo postupanje i odgovornost, ličnost nosioca javne funkcije, odnos imenovanog prema kršenju odredaba Zakona, opredijeljenosti imenovanog da postupi u skladu sa Zakonom, te otkloni razloge koji su doveli do kršenja odredaba Zakona, kao i činjenicu da je nosilac javne funkcije otklonio nespojivost funkcija tek 12.05.2022.godine, kada je majka nosioca javne funkcije, takođe nosilac javne funkcije dala ostavku na ovu nespojivu javnu funkciju, te o tome obavijestila Komisiju za odlučivanje o sukobu interesa u toku postupka). Navodi tužitelja da fiktički nije imao pravo na djelotvoran pravni lijek u smislu člana 13. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda su takođe neosnovani, imajući u vidu činjenicu da je tužitelju, u skladu sa odredbom člana 37. stav 2. Zakona o sprečavanju sukoba interesa u institucijama Brčko distrikta BiH, bila ostavljena mogućnost pokretanja upravnog spora protiv rješenja Komisije-Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa Brčko distrikta BiH broj predmeta: UP-I-KSI-09-03/22 od 17.11.2023.godine, koju mogućnost je tužitelj i iskoristio pokretanjem ovog upravnog spora radi poništenja navedenog rješenja.
Kako je sud našao da je osporeno rješenje Komisije za odlučivanje o sukobu interesa Brčko distrikta BiH broj predmeta: UP-I-KSI-09-03/22 od 17.11.2023.godine pravilno i zakonito jer je zasnovano na potpuno i pravilno utvrđenom činjeničnom stanju i pravilnoj primjeni materijalnog prava, te da tužitelj neosnovano traži poništenje navedenog rješenja jer istim nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja, to je zbog svega toga, a smatrajući da ne postoje činjenice i razlozi zbog kojih bi morao zakazati usmenu raspravu, jer je tužena u ponovnom postupku postupila po uputama i pravnom shvatanju iz presude Apelacionog suda Brčko distrikta BiH broj: 96 0 U 149371 23 Už od 26.09.2023.godine, to je bez zakazivanja i održavanja usmene javne rasprave na osnovu člana 29. stav 1. i člana 31. stav 2. Zakona o upravnim sporovima Brčko distrikta BiH («Službeni glasnik Brčko distrikta BiH» broj: 4/00 i 1/01) odlučio kao u izreci ove presude te tužbu tužitelja, kao neosnovanu, u cijelosti odbio.
Kako je tužitelj odbijen sa tužbenim zahtjevom, a tužena nije postavila opredijeljen zahtjev za naknadu troškova upravnog spora, to sud o troškovima upravnog spora nije ni odlučivao.
S U D I JA
AZAPOVIĆ MIRELA
POUKA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude može se izjaviti žalba Apelacionom
sudu Brčko distrikta BiH, u roku od 30 dana računajući
od dana dostavljanja, a posredstvom ovog suda.