Općinski sud u Kaknju se pridružuje obilježavanju „Sedmice ravnopravnosti spolova“
„Sedmica ravnopravnosti spolova“ tradicionalno se
obilježava u prvoj polovini mjeseca marta u Bosni i Hercegovini od
2009. godine.
Tokom trajanja „Sedmice
ravnopravnosti spolova“ sagledavaju se rezultati i problemi u jačanju uloge
žene, razmatra se sprječavanje svih oblika diskriminacije zasnovane na spolu,
te poštivanje građanskih, političkih, ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava
žena u Bosni i Hercegovini.
Institucije, međunarodne i
domaće nevladine organizacije provode različite aktivnosti s ciljem da se
skrene pažnja na pitanja o položaju žena u Bosni i Hercegovini, te o potrebi
njihovog ravnopravnog učešća u ekonomskom i društvenom razvoju.
Općinski sud u Kaknju je u Trogodišnjem akcionom planu za implementaciju „Strategije za unapređenje rodne ravnopravnosti u pravosuđu BiH“ 2025.-2027. kao jednu od aktivnosti predividio obilježavanje značajnih datuma i perioda vezanih za rodnu ravnopravnost i ravnopravnost spolova, među kojima je i "Sedmica ravnopravnosti spolova".
S tim u vezi, Općinski sud u Kaknju ovom prilikom želi upoznati javnost, građane/ke i stranke sa pozitivnim
zakonskim i podzakonskim propisima kojima su u Bosni i Hercegovini regulisana
pitanja spolne i rodne ravnopravnosti, kao i zabrana diskriminacije po tim i
drugim osnovama.
Shodno navedenom, pored Ustava Bosne i Hercegovine i Ustava
Federacije Bosne i Hercegovine, neophodno je ukazati na postojanje sljedećeg
zakonodavno–pravnog okvira:
1.
Zakon o zabrani diskriminacije („Službeni glasnik BiH“, broj: 59/09
i 66/16),
2.
Zakon o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini („Službeni
glasnik BiH“, broj 32/10),
3.
Zakon o radu („Službene novine FBiH“, br. 26/16, 89/18, 44/22 i
39/24),
4.
Jedinstvena pravila za primanje i obrađivanje zahtjeva za
ispitivanje povreda Zakona o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini
(„Službeni glasnik BiH“, broj 72/12),
5.
Gender akcioni plan Bosne i Hercegovine za period 2023.-2027.,
6.
Strategija za unapređenje rodne ravnopravnosti u pravosuđu Bosne i
Hercegovine, Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine, 2020.
godina.
Naznačeni zakonodavno–pravni okvir ne znači da spolna i rodna
ravnopravnost, kao i zabrana diskriminacije nisu obuhvaćeni i drugim širim
spektrom pravnih propisa.
U tom pogledu korisno je naglasiti kako nosioce pravosudnih
funkcija, državne službenike/ice i namještenike/ice, kao i zaposlenike/ice generalno na poštivanje spolne i rodne ravnopravnosti, te zabranu
diskriminacije obavezuju i drugi opći (lex generalis) i posebni (lex specialis)
propisi (kojima su osim radno–pravnog statusa i prava propisane dužnosti i
obaveze), kao i etički kodeksi, u okviru čijih imperativnih odredbi imaju
obavezu poštivanja spolne i rodne ravnopravnosti, te zabranu diskriminacije.
Osim domaćeg zakonodavno–pravnog okvira, nužno je ukazati i na postojanje
međunarodnopravnog okvira:
1. UN
Konvencija o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena;
2. Evropska
konvencija o ljudskim pravima i osnovnim slobodama i Protokol broj 12;
3. Evropska
socijalna povelja;
4. Konvencija
Vijeća Evrope o borbi protiv trgovine ljudima;
5. Konvencija
Vijeća Evrope o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u
porodici.
Prema podacima Gender akcionog plana Bosne i Hercegovine za period
2023.-2027., u pravosudnoj vlasti
je učešće osoba ženskog spola mnogo izražajnije nego u ostalim oblastima javnog
života
Također se u izvještaju navodi da kada su u pitanju sudije, osim viših
privrednih sudova, žene preovladavaju u Vrhovnom, okružnim i osnovnim sudovima.
Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine kao nezavisan i samostalan
organ ima zadatak da osigura nezavisno, nepristrasno i profesionalno pravosuđe.
VSTV ima 15 članova od čega je 6 muškaraca i 9 žena. Funkciju predsjednika VSTV
obavlja muškarac.U Vrhovnom sudu RS je 15 žena i 7 muškaraca, dok funkciju
predsjednika Vrhovnog suda Republike Srpske obavlja
žena. Predsjednik Tužilaštva FBiH je lice muškog spola, a među
tužiocima i stručnim saradnicima je 57% lice ženskog spola. Broj kantonalnih
tužilaca i tužiteljica je prilično ujednačen (99 tužiteljica i 92 tužioca). I
Vrhovni sud i Ustavni sud Federacije BiH imaju predsjednice, a u sastavu sudija
Vrhovnog suda je 71% osoba ženskog spola. U trenutnom sazivu Ustavnog suda FBiH
su 4 osobe ženskog spola i jedna osoba muškog spola. Na kantonalnim sudovima su
osobe ženskog spola zastupljene mnogo više od svojih kolega, tako da od ukupnog
broja sudija, njih 75% je sutkinja. Predsjednik Tužilaštva FBiH je osoba muškog
spola, a među tužiocima i stručnim saradnicima je 57% osoba ženskog spola. Broj
kantonalnih tužilaca i tužiteljica je prilično ujednačen (99 tužiteljica i 92
tužilaca).
U Općinskom sudu u
Kaknju među nosiocima pravosudne funkcije 40% je žena i 60% muškaraca, dok je 70%
žena zaposleno na poslovima državnih službenica i namještenica u odnosu na 30% muškaraca
državnih službenika i namještenika.