Početna stranica Portala pravosuđa BiH


Centar za sudsku dokumentaciju

Evropski sud za ljudska prava objavio je 14. maja 2020. godine 11 presuda i 8 odluka

19.05.2020.

Evropski sud za ljudska prava objavio je 14. maja 2020. godine  11 presuda i 8 odluka, od kojih izdvajamo informacije o predmetima : Romić i dr. protiv Hrvatske (pravičnost krivičnog postupka - pravo na odbranu), Kadagishvili protiv Gruzije (pravičnost krivičnog postupka - korištenje izjave svjedoka kao dokaznog sredstva, uslovi i medicinski tretman u pritvoru, itd.), Papadopoulos protiv Grčke (pravičnost krivičnog postupka – korištenje kao dokaza izjave djeteta koja je data istražnom sudiji bez prisustva stručnjaka i bez audio-video snimanja), te Mraović protiv Hrvatske (pravičnost krivičnog postupka - isključenje javnosti).

Takođe su vam dostupne informacije o predmetima Kostov i drugi protiv Bugarske (pravo na naknadu u slučaju eksproprijacije), Rodina protiv Latvije (objava članaka u medijama i pravo na privatan život), Jabłońska protiv Poljske (istraga o smrti sina podnositelja predstavke), Astruc protiv Francuske (smještaj zatvorenika u samici), te Hirtu i drugi protiv Francuske (uklanjanje neovlaštenog kampa lica romskog porijekla).

Sve presude i odluke možete preuzeti putem Hudoc baze.

Romić i drugi protiv Hrvatske (predstavke br. 22238/13, 30334/13, 38246/13, 57701/13, 62634/14, 52172/15, i 17642/15)

Svih osam podnositelja zahtjeva proglašeno je krivim između 2010. i 2014. godine za različita krivična djela (od prevare do pokušaja ubistva) za šta su im izrečene određene kazne.
Žalili su se na nepravičnost krivičnih postupaka zbog činjenice da im u žalbenom postupku nisu dostavljeni podnesci državnog tužilaštva na očitovanje, niti im je omogućeno da iznesu svoju odbranu na sjednici žalbenog vijeća,  iako su smatrali da je njihova prisutnost opravdana jer su osporavali činjenične i pravne osnove prvostepenih presuda.

Sud je utvrdio kršenje člana 6. st. 1. - u odnosu na prvog, drugog, četvrtog, petog, šestog, sedmog i osmog podnositelja predstavke zbog povrede načela jednakosti oružja i kontradiktornosti postupka. Do kršenja je došlo zbog propusta da se u žalbenom postupku  odbrani dostavi podnesak nadležnog državnog tužilaštva na izjašnjenje. Takođe je utvrđeno kršenje člana 6. st. 1 i 3 (c) - u odnosu na trećeg, četvrtog, šestog, sedmog i osmog podnositelja predstavke zbog činjenice da im nije data mogućnost da učestvuju na sjednicama žalbenog vijeća.

Pravična naknada je dosuđena u određenom iznosu na ime naknade nematerijalne štete, te za troškove i izdatke.

Kadagishvili protiv Gruzije (predstavka br. 12391/06)

Podnosioci predstavke su se žalili da je njihovo suđenje za prevaru i pranje novca bilo nepravično, te da su se prvi i treći podnositelji predstavke držali u neadekvatnim uslovima pritvora.
Utvrđena povreda člana 3. Konvencije (materijalni aspekt) u odnosu na prvog i trećeg podnositelja predstavke zbog loših uslova pritvora u zatvoru u Tbilisiju br. 5 – prenapučenost, kao i povreda člana 3. Konvencije (materijalni aspekt) zbog neodgovarajućeg medicinskog nadzora i liječenja u zatvoru.

Nema povrede člana 6. st. 1. i 3. (pravo na pravično suđenje - krivični aspekt)  • Osuđujuća presuda zasnovana na izjavama svjedoka, uključujući svjedoke koji nisu sklopili sporazum o priznanju krivnje i raznim drugim dokazima. • Domaći sudovi pravično su postupali prilikom ispitivanja prigovora koji se odnose na prihvatljivost dokaza i ispitivanje svjedoka • Udaljavanje iz sudnice i nemogućnost da lično iznese završne riječi nije imalo negativne posljedice na pravičnost suđenja

Nema povrede člana 6. stav 1. (pravo na pristup sudu - krivični aspekt) • Odbijanje Vrhovnog suda da razmatra predmet u meritumu nije nesrazmjerno legitimnom cilju koji se želi postići • Vrlo šturo obrazloženje za odbijanje pravnog lijeka zadovoljava uslove iz člana 6. u slučaju kada ne postoje pravni razlozi za razmatranje slučaja.

Nema povrede člana 7 • Nije postojala retroaktivna primjena krivične sankcije • Nema dalekosežne štete zbog primjene zakona koji nije bio na snazi u vrijeme počinjenja krivičnog djela.

Kršenje člana 34. u odnosu na prvog podnositelja predstavke • ometanje ostvarivanja prava na podnošenje predstavke; • Nepostupanje države u skladu sa privremenom mjerom koju je Sud odredio primjenom pravila 39.
Pravična naknada: po 12.000Eur prvom i trećem aplikantu za naknadu nematerijalne štete.

Papadopoulos protiv Grčke (predstavka br. 78085/12)

Bivša supruga podnositelja predstavke ga je optužila za seksualno zlostavljanje njihovog sina. Podnositelj predstavke je osuđen za navedeno krivično djelo, što je je potvrdio Kasacijski sud Grčke. Oslanjajući se posebno na član 6. stav 1. i 3. tačka (d) (pravo na pravično suđenje i pravo na ispitivanje svjedoka), podnositelj predstavke se žalio da je izjava njegovog sina koja je data istražnom sudiji i koja je osnov njegove osude, snimljena bez prisustva stručnjaka i bez audio-vizuelnog snimanja.

Nema povrede člana 6. st. 1 (krivičnopravni aspekt) i člana 6 st. 3 (d) • Ispitivanje svjedoka • Osuda podnosioca predstavke zbog seksualnog zlostavljanja djeteta mlađeg od deset godina • Sud je u domaćem postupku prihvatio kao dokaz izjavu djeteta pred istražnim sudijom bez audiovizuelnog snimanja ili prisustva stručnjaka • Podnositelju predstavke se bili na raspolaganju dovoljni kompenzacijski mehanizmi, uključujući neiskorištenu mogućnost traženja dopunskog saslušanja djeteta uz sve garancije koje nudi novo zakonodavstvo • Opća pravičnost postupka je sačuvana.

Rodina protiv Latvije (predstavke br. 48534/10 i 19532/15)

U januaru 2005. godine u novinama je objavljen članak pod naslovom „Porodična drama“. Uključujući izjave majke podnositeljice predstavke i još dva člana porodice, u članku je, između ostalog, navedeno da je podnositeljica predstavke odvela majku u psihijatrijsku bolnicu, prodala majčin stan i odbila je izdržavati. Bila je popraćena fotografijom porodice, uključujući podnositeljicu predstavke. Podnositeljica predstavke, koja je nije javna osoba, se žalila na kršenja privatnog života zbog objave porodične priče putem novinskog članka, te naknadno emitiranje iste priče na televiziji na inicijativu rodbine. Takođe se žalila da domaći sudovi nisu zaštitili njena prava u dva postupka koja su vođena.

Utvrđeno kršenje člana 8. Konvencije • Novinarsko izvještavanje o porodičnom sporu bilo je  veoma kritički nastrojeno prema podnositeljici predstavke i predstavljalo je ozbiljno miješanje u njen privatni život. Domaći sudovi nisu ispitali sporne izjave u kontekstu. • Postoje sumnje da novinari nisu postupali u dobroj vjeri, u skladu s načelima odgovornog novinarstva • Izvještavanje o porodičnoj priči i objavljivanje porodičnih fotografija u novinama bez poduzimanja mjera opreza nije doprinosilo raspravi od javnog interesa • Neuspjeh domaćih sudova da uspostave pravičnu ravnotežu između prava na privatan život podnositeljice predstavke i prava njezine rodbine na slobodu izražavanja.

Pravična naknada: 6.500Eur za naknadu nematerijalne štete, te određen iznos za troškove i izdatke.

Jabłońska protiv Poljske (predstavka br. 24913/15)

Sin podnositelja predstavke je zaustavljen na policijskom kontrolnom punktu radi nasumične kontrole. Prilikom pretresa njegovog automobila, policajci su pronašli dva mala paketa bijelog praha i odlučili su ga lišiti slobode. Kad je počeo bježati, dva policajca su ga pokušala nadvladati, ali nastala je borba kojoj se priključilo još šest policajaca koji su stigli na mjesto događaja. Nakon što su ga policajci uspjeli obuzdati i staviti lisice, shvatili su da ne diše. Dva policajca, dva medicinska radnika koja su bila u prolazu i ekipa hitne pomoći koja je bila pozvana na mjesto događaja pokušala su ga reanimirati, ali ovi pokušaji nisu bili uspješni, te je sin podnositelja predstavke proglašen mrtvim na licu mjesta.

Utvrđena povreda proceduralnog aspekta člana 2. • Neučinkovitost istrage • Nisu pruženi jasni odgovori na okolnosti upotrebe sile, porijekla i posljedica ozljeda i bilo kakve uzročne veze između korištene sile i smrti, uprkos izjavama svjedoka i forenzičkim dokazima.

Nema povrede materijalnog aspekta člana 2. • Vrlo vjerojatno da je smrt nastupila zbog postojećeg zdravstvenog stanja pokojnika • Činjenice nisu dovoljno pouzdano i objektivno utvrđene, tako da Sud nije u mogućnosti izvršiti pouzdanu procjenu (da li su radnje policajaca u skladu s članom 2.) • Nije bilo odgađanja u pružanju medicinske pomoći.

Pravična naknada: 26.000 Eur za naknadu nematerijalne štete, te određen iznos za troškove i izdatke.

Astruc protiv Francuske (predstavka br. 5499/15)

Podnositelj predstavke je nakon bolničkog liječenja bio pritvoren u samici. On se žalio da je njegovo stavljanje u izolaciju bilo protivno članu 3. Konvencije, te da prilikom produženja navedene mjere nije vođeno računa o njegovom zdravstvenom stanju.

Predstavka je proglašena nedopuštenom.

Mjerom stavljanja u izolaciju se nastojalo razjasniti na koji je način podnositelj predstavke neovlašteno nabavljao stvari dok je bio u zatvoru, te spriječiti da se ovakve radnje nastave. Sud je napomenuo da iako zatvorska uprava nije procijenila podobnost podnositelja predstavke da bude smješten u samicu, njegovo zdravstveno stanje ni u kom slučaju nije zahtijevalo takvu procjenu nakon što je bio pušten iz bolničke psihijatrijske jedinice. Zatvorski registar je također pokazao da su podnositelja predstavke redovno nadzirali medicinski timovi, a njegovo zdravstveno stanje nije zahtjevalo nikakvu prilagodbu uslova pritvora.

Sud je zauzeo stav da je podnositelj predstavke imao na raspolaganju minimalna proceduralna jamstva koja su potrebna u ovakvim situacijama kako bi se izbjegao rizik od proizvoljnih odluka.

Hirtu i drugi protiv Francuske (predstavka br. 24720/13)

Slučaj se odnosio na uklanjanje neovlaštenog kampa u kojem su podnositelji predstavke, koji su romskog porijekla, živjeli šest mjeseci.

Nema kršenja člana 3. Konvencije. Prije svega, Sud je uočio da okolnosti prisilnog iseljavanja i uslova života koji su uslijedili ne predstavljaju nečovječno ili ponižavajuće postupanje.

Međutim, sud je utvrdio povredu člana 8. (pravo na poštivanje privatnog i porodičnog života i doma) i člana 13. (pravo na djelotvoran pravni lijek).

Vlasti su u načelu imale pravo iseliti podnositelje predstavke koji su nezakonito zauzeli gradsko zemljište i nisu mogli tvrditi da imaju opravdano očekivanje da će tamo ostati. Ipak, s obzirom na način deložacije podnositelja predstavke, Sud je primijetio da se mjera nije temeljila na sudskoj odluci, već na odluci upravnog organa koja je imala niz negativnih posljedica za podnosioce predstavke. Zbog kratkog vremena između izdavanja rješenja o deložaciji i njegovog izvršenja, nisu uzeti u obzir učinci deložacije, niti posebne okolnosti podnositelja predstavke. Nadalje, zbog provedenog postupka, pravni lijek predviđen domaćim zakonodavstvom bio je neučinkovit u ovom slučaju.

Sud je naglasio da se na nacionalnom nivou morala uzeti u obzir činjenica da podnositelji predstavke pripadaju socijalno ugroženoj skupini i njihove posebne potrebe prilikom procjene proporcionalnosti izrečene mjere. Kako u ovom slučaju to nije učinjeno, Sud je utvrdio da je način deložacije podnositelja predstavke prekršio njihovo pravo na poštovanje njihovog privatnog i porodičnog života. Konačno, Sud je primijetio da na prvom stepenu nije bilo sudskog ispitivanja prigovora podnositelja predstavke prema članovima 3. i 8. Konvencije, bilo u postupcima za odlučivanje u meritumu ili u  hitnim postupcima, čime je prekršen član 13.
Pravična naknada: određeni iznos za naknadu nematerijalne štete, te za troškove i izdatke.

Kostov i drugi protiv Bugarske (predstavke br. 66581/12 i 25054/15)

Podnositelji predstavke su se žalili da su im dodijeljene nesrazmjerno mali iznosi naknade za imovinu koja im je ekrsproprisana zbog gradnje cesta.

Kršenje člana 1. Protokola br. 1 (zaštita imovine).

Sud, koji trenutno razmatra 20 sličnih predstavki, primijetio je da je podnositeljima predstavke dodijeljena naknada koja je daleko ispod svih procjena za zemljište oduzeto od drugih vlasnika na istom području. Zaključeno je da domaće zakonodavstvo koje se primjenjuje na njihove slučajeve nije osiguralo naknadu koja je razumno povezana s vrijednošću njihovog zemljišta. Na podnosioce predstavke je stavljen nesrazmjeran individualni teret. Ponovno pokretanje domaćih postupaka smatra se prikladnim sredstvom za otklanjanje povrede.

Mraović protiv Hrvatske (predstavka br. 30373/13)

Predmet se tiče pravičnosti krivičnog postupka koji je, uz isključenje javnosti tokom cijelog postupka, vođen protiv podnositelja predstavke zbog optužbi za silovanje. Presuda koja je donesena u predmetu je javno objavljena. Predmet pokreće pitanje uspostave balansa između prava podnositelja predstavke da mu se sudi u postupku koji je otvoren za javnost i pravo žrtve na zaštitu njezina privatnog života.
Nema kršenja člana 6. stav 1. Konvencije (pravo na pravično suđenje).

Sud je utvrdio da je odluka domaćeg suda da se u postupku isključi javnost, iz razloga zaštite privatnog života žrtve, bila razumna. Sud je istakao da je država bila dužna zaštititi žrtvu od sekundarne viktimizacije, s obzirom na vrlo osjetljivu prirodu njezinog unakrsnog ispitivanja na sudu, koji je nužno otkrio informacije o najintimnijim aspektima njezina života, bez obzira na činjenicu da je i sama medijima dala intervjue o događaju. Štoviše, informacije sa suđenja su se mogle objaviti u bilo kojoj fazi krivičnog postupka, te isključenje javnosti iz samo dijela postupka ne bi bilo dovoljno da je zaštiti od daljnjeg sramoćenja i stigmatizacije.


Vijest je izvorno napisana na jeziku: Bosanskom

Povratak na vrh

Prateće fotografije

Evropski sud za ljudska prava donio presudu u predmetu Šekerović i Pašalić protiv BiH